Javna uprava u kontekstu atipične tranzicije i potreba za agentima europeizacije

Sažetak

Reforma javne uprave na Kosovu ispituje se kroz: a) analizu mjere do koje atipična tranzicija utječe na reforme javne uprave i upravljanja, b) razmatranje procesa europeizacije i usklađivanja zakonodavstva sa zajedničkom pravnom stečevinom Europske unije kao glavnim snagama uspješne tranzicije te c) naglašavanje važnosti i uloge obrazovnog sustava u procesu europeizacije. Ključno je pitanje može li proces europeizacije biti uspješan ako obrazovni sustav, koji je ograničenog kapaciteta, ne uspijeva stvoriti dovoljan broj agenata europeizacije. Kosovska je javna uprava prolazila stalne reforme poslije 1999. kako bi se udaljila od nasljeđa socijalizma i srpske vladavine, preuzela ovlasti s međunarodno osnovanih tijela na domaća, ojačala kapacitete kroz međunarodnu pomoć i nastavila reforme u sklopu europske integracije Kosova. Reforme javne uprave i dalje su pod utjecajem prijašnjeg nasljeđa i atipične tranzicije što uključuje socijalizam poslije II. svjetskog rata, diskriminaciju Srbije koja podsjeća na aparthejd tijekom 1990-ih, privremenu upravu Ujedinjenih naroda i probleme s jačanjem kapaciteta. Zaključuje se da bez konsolidirane demokracije otporne
na krize ni započeta upravna reforma na vrijednostima dobroga upravljanja ni »pravedna i pravična« raspodjela sredstava u društvu nemaju perspektive. Kako bi, primjerice, Kosovo moglo poštivati obveze oko reforme javne uprave iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, potrebni su snažniji
upravni kapaciteti i veći broj profesionalnog osoblja koje bi služilo europeizaciji. Zato su potrebna mnogo  eća ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i studijskih kapaciteta te bolje prilike za socijalnu uključenost unaprijedili bi uspješnost javne uprave i osigurali dobro
upravljanje.