Razmjena informacija u poreznim stvarima: iskustva iz Hrvatske i Slovenije

Irena Klemenčić; Maja Klun

Irena Klemenčić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska https://orcid.org/0000-0003-3804-946X
Maja Klun Fakultet javne uprave, Sveučilište u Ljubljani, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-1025-9134

Ključne riječi: razmjena informacija;, porezna transparentnost; porezna evazija; Hrvatska; Slovenija;

Sažetak

Globalizacija i prekogranično kretanje osoba i kapitala donijeli su nove izazove s kojima se nacionalni porezni sustavi kao i međunarodno porezno pravo suočavaju. Tijekom posljednjih 20 godina dogodio se nezapamćen razvoj razmjene informacija, instrumenta koji je prije imao sporednu ulogu, a potom se razvio u široko prihvaćeno sredstvo usmjereno na borbu protiv porezne evazije. Razmjena informacija razvila se od instrumenta ograničenog dosega koji se koristio samo s ciljem provedbe poreznih ugovora u sofisticirani sustav automatske razmjene informacija koji primjenjuje većina država, uključujući i ozloglašene porezne
oaze. Pojmovi porezne tajnosti i porezne transparentnosti stoga su poprimili novo značenje kroz novu paradigmu usmjerenu otkrivanju transakcija koje su prije bile obavijene velom tajnosti. Bankarska tajnost više nije prepreka razmjeni informacija čak ni u državama koje su tradicionalno njegovale visoku razinu
tajnosti. Kako je od uvođenja najnovijega globalnog standarda automatske razmjene informacija, uređene poreznim ugovorima, OECD-ovim CRS-om, EUovim DAC direktivama te FATCA-om, proteklo nešto vremena, ovaj se rad osvrće na najvažnije aspekte razmjene informacija u poreznim stvarima. Nakon
uvodnog dijela koji se fokusira na teorijske postavke, povijesni i komparativni pregled instrumenata razmjene informacija, u radu se opisuju rezultati praktične primjene tog instrumenta. Nalazi o evaluaciji instrumenta koje su objavile vodeće međunarodne organizacije popraćeni su dostupnim statističkim podacima koji prikazuju koliko je instrument bio koristan u sprječavanju porezne evazije u Hrvatskoj i Sloveniji te koliko je javnih prihoda naplaćeno. U radu autorice identificiraju nedostatke nacionalnih praksi, temeljene na globalnim najboljim praksama i statističkim podacima. Osim toga, pružaju poreznim vlastima preporuke za poboljšanje provedbe razmjene informacija. Sustav je još nov, stoga rad prikazuje trenutačnu situaciju primjene razmjene informacija, što će omogućiti daljnju evaluaciju u kasnijim fazama primjene tog instrumenta