English Odgovornost nasljednika za porezna dugovanja ostavitelja u Republici Sloveniji

  • Jernej Podlipnik Docent na Fakultetu upravljanja i europskih studija, Kranj te na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija
Ključne riječi: oporezivanje, porez na dohodak, nasljedstvo, Slovenija, porezna dugovanja, jednakost pred zakonom

Sažetak

Autor rada preispituje slovenska porezna pravila po kojima se utvrđuje odgovornost
nasljednika za porezna dugovanja ostavitelja, u času ostaviteljeve smrti,
te za porez na ostavinu. U pravilu nasljednici odgovaraju za sve ostaviteljeve
dugove međutim, postoje dvije grupe iznimki. Prva grupa se odnosi na sve vrste
porezna dugovanja, npr. odgovornost samo do visine vrijednosti naslijeđene
imovine, odgovornost pojedinog nasljednika samo za nasljedni dio ostavine, nepostojanje
odgovornosti ako je nasljednik nasljedstvo prenio državi ili lokalnoj
zajednici, nepostojanje odgovornosti ako porezni dug iznosi 80 EUR ili manje.
Druga grupa iznimki odnosi se isključivo na poreznu obvezu onog dijela poreza
na dohodak koji se oporezuje godišnje (dohodak od nesamostalnog rada,
dohodak od gospodarske djelatnosti koji se izračunava na temelju stvarnih prihoda
i rashoda, dobit od poljoprivrede ili šumarstva, prihod od prijenosa prava
vlasništva i ostali prihodi). S obzirom da se godišnja porezna osnovica temelji i
na životnim uvjetima poreznog obveznika (npr. troškovi života, broj djece, starost),
zakonodavac smatra da je jedan dio poreza na dohodak po svojoj prirodi
isključivo osobna obveza i stoga nestaje u trenutku smrti poreznog obveznika.
Odgovornost nasljednika za takva porezna dugovanja nastaje samo ako je podnesena
porezna prijava od strane porezne uprave ili poreznog obveznika za
vrijeme njegova života. Autor rada tvrdi da ako odgovornost nasljednika ovisi
o aktivnostima porezne uprave ili poreznog obveznika, a ne samo o trenutku
smrti, krši se ustavni princip jednakosti građana pred zakonom.

Objavljeno
2019-07-05
Rubrika
Članci