Uokvirivanje medijskog diskursa o izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj u dva razdoblja

Sažetak

Postoji mnoštvo istraživanja o medijskom uokvirivanju kako marginaliziranih grupa, tako i onih koje društvo označava “drugima”, uključujući izbjeglice i migrante. Mnogo toga je već rečeno o izbjegličkoj krizi 2015.-2016., no manje se analiza bavilo ponovnim dolaskom izbjeglica i migranata na vanjske granice
Europske unije 2018.-2019. godine, kao i o odgovorima europskih država na taj događaj. Ovaj se rad fokusira na analiziranje sličnosti i razlika u uokvirivanju (framing) problematike izbjeglica i migranata u hrvatskim tiskanim medijima u dvama razdobljima: 2015-2016. i 2018. Rad koristi metode analize sadržaja i deskriptivne statistike te novinske članke iz četiriju dnevnih novina, kao jedinice analize. Cilj je bio saznati na koji način mediji predstavljaju osobe koje kao izbjeglice i migranti stižu u Hrvatsku, kojim ih se pojmovima nazivalo,
na koji način (pozitivan, neutralan, negativan) je javnost mogla protumačiti narav teksta, te kako se to medijsko predstavljanje mijenjalo kroz vrijeme. Analiza je pokazala da su, do određene mjere, specifični politički, ekonomski i društveni konteksti utjecali na (i bili pod utjecajem) medijsko uokvirivanje pitanja
izbjeglica/migranata. Dok je dominantan okvir u oba razdoblja bio neutralan, održavajući profesionalne norme novinarske profesije, promjena ideološkog temelja vlade – pobjedom konzervativaca koji su na migrantsko pitanje gledali kroz sigurnosnu prizmu nad socijaldemokratima, kojima je ključan fokus bio
humanitarni – koincidirala je s relativnim porastom broja novinskih članaka koji su pitanju izbjeglica i migranata pristupali iz negativne perspektive.