Akademske slobode kao regulatorno načelo: između ideje i uloge sveučilišta

Sažetak

Središnje pitanje rada jest u kojoj mjeri su filozofska promišljanja akademskih sloboda danas mjerodavna za procjenu poštivanja odnosno praćenja njihova ostvarivanja? Naime, u sve očitijim jačanjima društvenih funkcija sveučilišta, sve je prisutnija i teza kako takve funkcije onemogućavaju ostvarivanje akademskih sloboda i drugih povezanih načela. Tim povodom, u kontekstu različitih teorijskih pristupa tematiziraju se bitna obilježja sveučilišta, koja svoje ishodište imaju u zaštiti slobode nastave i istraživanja. Iako se ti pristupi razlikuju, gotovo je općeprihvaćeno da su istaknute slobode ustvari temeljne djelatnosti, koje mogu biti protumačene kao sveučilišne samo u onoj mjeri u kojoj doprinose poštivanju i razvoju akademskih sloboda. Međutim, njihovo je ostvarivanje u postojećim europskim integracijskim i reformskim procesima sve upitnije. Stoga se, u kontekstu odabranih etičkih i pravnih teorija, istražuje na koji način normativno - moralno i pravno – tumačiti načela koja bi trebala omogućavati vidljiviju i učinkovitiju primjenu akademskih sloboda u ostvarivanju misije današnjih sveučilišta, uzimajući pritom u obzir i (ne)mogućnost njihova ostvarivanja, ukoliko ne postoji jasna ideja što sveučilište jest, već samo to koje uloge ili funkcije bi trebalo ostvarivati.